Univerzalni prinosi Petra Guberine

Znanstveni skup Guberinina misao u humanizmu i svjetskoj znanosti, posvećen uglednom lingvistu i utemeljitelju verbotonalne metode za rehabilitaciju slušanja i govora te osnivaču Poliklinike SUVAG, akademiku Petru Guberini (1913–2005), održan je u palači HAZU-a 11. rujna kao dio Festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, priopćeno je iz HAZU-a.

Skup je otvorio Akademijin predsjednik Zvonko Kusić, koji je rekao da je Guberina bio jedan od mnogih koji su povezivali Hrvatsku i Francusku, podsjetivši na bogate hrvatsko-francuske veze i na istaknute Hrvate koji su djelovali u Francuskoj, od Hermana Dalmatina, Augustina Kažotića, Ruđera Boškovića, Vlaha Bukovca, Matoša i Ujevića do Ivana Meštrović, Lea Juneka, Julija Knifera, Mirka Dražena Grmeka, Radovana Ivšića i Stanka Lasića. „Francuska kultura kao jedna od vodećih kultura svijeta bila je uzor i poticaj Hrvatima“, rekao je i podsjetio na veze Hrvatske i Francuske akademije znanosti koje su 2012. potpisale Sporazum o znanstvenoj suradnji. „Petar Guberina bio je važan lingvist, ali sa svojim verbotonalnom metodom oko sebe je okupio i liječnike, psihologe i fizičare i tako ostvario multidisciplinarnost. Guberina nas je naučio da se ne sluša uhom nego mozgom, što je u ono vrijeme bilo revolucionarno“, rekao je Kusić i dodao da je on bio jedan od mnogih velikih Hrvata koji su poznatiji u svijetu nego u Hrvatskoj.

 Francuska veleposlanica Michele Boccoz rekla je da je Petar Guberina bio osoba koja je znala stvarati prijateljske veze između Hrvatske i Francuske i čije je djelo u velikoj mjeri obilježilo Francusku. Na skupu je govorio i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, koji je Guberinu spomenuo kao primjer kako veliki ljudi mogu utjecati na institucije i na zemlje. Apostrofirao je njegove zasluge za osnutak Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i za ustroj Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koji je nastao na Guberininim učenjima.

O prinosu akademika Guberine proučavanju francuskog jezika i romanistike govorio je akademik August Kovačec prisjetivši se suradnje s njim. „Akademik Guberina razradio je sustav vrednovanja govornog jezika. Među prvima je u Hrvatskoj ostvario interdisciplinarnost u sklopu društveno-humanističkih znanosti, no za njega interdisciplinarnost nije značila površno poznavanje raznih disciplina, nego potporu specijalista iz struka s kojima lingvistika dolazi u dodir. Uveo je strukturalističke metode u lingvistička istraživanja i u duhu strukturalizma ustrajavao na povezanosti jezičnih elemenata kao dijelova sustava“, kazao je akademik Kovačec, koji je spomenuo i Guberinine zasluge u istraživanjima krčkodalmatskog jezika.

O prijateljstvu i radu s Petrom Guberinom govorila je i francuska senatorica Michele André, istaknuvši da je zahvaljujući njihovoj suradnji započela primjena verbotonalne metode u rehabilitaciji gluhe djece u Francuskoj, što je omogućilo njihovu integraciju u društvo. Guberinu je nazvala uglednim veleposlanikom Hrvatske i spomenula njegovo zalaganje za pomoć Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata. „Bio je promicatelj vrijednosti slobode koji je otvorio putove znanja, tolerancije i povezivanja naroda, a mene je naučio da u svakomu čovjeku vidim ono što je pozitivno kako bi taj čovjek doista postao kompletno biće. Od njega sam naučila kako trebam doživljavati frankofoniju i da to nije samo kulturna baština“, rekla je Michele André.

O verbotonalnoj metodi govorile su Denise Busquet i ravnateljica SUVAG-a Adinda Dulčić, koja je rekla da se u središtu te metode nalazi čovjek, a prema njoj u izražavanju primjenjuju se i neleksička sredstva izražavanja, od pokreta tijela do konteksta, koji i inače pripadaju u komunikaciju. „Guberina s verbotonalnim sustavom pristupa čovjeku tako da ga promatra u cjelini: njegove emocije, um i duh. Nakon što je osnovao SUVAG i razvio metode, iz svijeta su dolazili gledati kako su u Hrvatskoj djeca integrirana u obrazovni sustav i kako inkluzija živi.“

Na skupu je govorio i predsjednik Hrvatsko-francuskog društva prijateljstva i saborski zastupnik Gvozden Flego, koji se osvrnuo na Festival Rendez-vous, rekavši da je on Hrvatima omogućio da saznaju mnogo o Francuskoj, ali i o sebi samima.